LITOGRAFIJA I KUBANSKI TOMPUS: ISTORIJSKI PREGLED

Došavši na Kubu 1492. godine, Španci su upoznali duvan i ubrzo zatim otpočeli sađenje ove biljke u zapadnom delu ostrva. Metropola je 1614. godine dozvolila da se novi proizvod pošalje u Trgovačku kuću u Sevilji, čime se njegova upotreba proširila po celoj Španiji i osvojila ostatak Evrope, tako da se sredinom XIX veka duvan pretvorio u jedan od vodećih izvoznih artikala kolonije.

Kao način da se zaštiti proizvod pronađena je litografija, metoda štampanja, koja je otkrivena 1796.g i uvedena na Kubi od strane francuskih štampara, zbog čega su proizvođači duvana i cigareta koristili novu tehniku kako bi se njihov proizvod razlikovao, sa atraktivnim litografskim nalepnicama, prvo jednobojnim, a kasnije i raznobojnim.

U litografijama korišćenim za ukrašavanje ambalaže za cigarete, kompozicija se rešava u malom formatu, uglavnom kružnog oblika. Centralna tema okružena je manje više obrađenim ramom, sa uobičajenim informacijama o proizvodu i proizvođaču, koji ponekad koristi neku poetsku formu kao reklamu za svoj proizvod.

Umetnici obrađuju razne teme. Koriste pejzažne osnove, a u gradskim scenama, arhitektonske elemente. Kada se bave grčko-rimskom mitologijom, mitski bog se često prikazuje u kreolskom ambijentu. Istorija, književnost i pozorište takođe imaju svoje mesto u centralnim dekoracijama. Takođe, običajne scene i tipično narodne kubanske scene čine tematiku, koju su uveli rezbari u toku prvih dekada XIX veka.

Od početka, duvanska industrija na Kubi zauzla je veliki deo svetskog tržišta, zahvaljujući kvalitetu proizvoda. Zahvaljujući litografskom rezbarenju, predstavljanje tih proizvoda prikazalo je njihovu čisto komercijalnu funkciju kako bi se obogatio fond umetničkih dela, nastalih u toku XIX veka, koji danas predstavljaju prelepu baštinu ovog perioda nacionalne istorije.