Razmišljanja vrhovnog komandanta

ŽELJAN LJUBAVI

U stvari jedino mesto gde su Bušu pružili ljubav bila je Albanija i to tako da mu je prijem u Bugarskoj, gde ga je čekalo više hiljada ljudi sa američkim zastavicama, izgledao hladan.

Bušova podrška neposrednom ulasku Albanije u NATO i njegova odluka da zahteva nezavisnost pokrajine Kosovo zaludeli su ne mali broj Albanaca.

Štampane i druge medijske vesti obaveštavaju da je više njih koji su bili pojedinačno upitani, odgovorilo:
»Buš je simbol demokratije. SAD je zaštitnik slobode naroda».
Hiljade nenaoružanih albanskih vojnika i policajaca, jer su tako tražile jenkijevske vlasti, postavili su stražu u dva reda duž više od 20 km od aerodroma do prestonice.
Težak problem nezavisnosti jednog dela Srbije je veoma kontroverzan u Evropi, kao prethodnica koju mogu da slede drugi regioni u raznim zemljama koji u sadašnjim granicama traže suverenitet.
Tako je Albanija prešla iz ekstremne levice u ekstremnu desnicu.
Poživi da bi video! I Gledaj da bi poverovao!

Srbija dobija ne samo težak politički, već i ekonomski udarac. Kosovo poseduje 70 % energetskih rezervi Srbije. Između 1928 g. i 1999, godine NATO rata protiv Srbije, pokrajina je davala 78% cinka i srebra. Računa se da raspolaže sa 82% mogućih rezervi tog metala. Isto tako se tamo nalaze najveće rezerve boksita, nikla i kobalta.

Srbija gubi fabrike, zemljište i posede. Ostaje joj samo dužnost da plaća spoljni dug koji su investitori ugovorili na Kosovu pre 1998 g.

Upravo sam primio novinsku vest AFP koja me obavezuje da dodam još nekoliko redova. Doslovno kaže:

«Moskva, 13. jun 2007 g.
«Rusija optužuje zapad da tajno pregovara o nezavisnosti Kosova»
«Prema saopštenju koje je dalo rusko Ministarstvo inostranih poslova,Rusija je u sredu prebacila zapadnim zemljama da tajno i «jednostrano» rade na pripremi nezavisnosti Kosova.»
«Tajni razgovori daju na znanje da se jednostrano pripremaju scenariji za nezavisnost Kosova», rekao je portparol Ministarstva, Mihail Kaminjin, pozivajući se na sastanak koje su zapadne sile održale u utorak u Parizu, ne pozvavši vladu iz Moskve.»
«Takvo ponašanje je neprihvatljivo, a osim toga Rusija nije bila pozvana na sastanak što nije u skladu sa izjavama u smislu traženja kompromisnih rešenja», dodao je.»

Fidel Kastro Rus
13. jun 2007 g.